HGSS protiv naplate akcija spašavanja turistima: "To bi dovelo do najgoreg scenarija"

• HGSS se protivi naplati akcija spašavanja turistima, smatrajući da bi to dovelo do najgoreg scenarija.
• Strah od naplate mogao bi odvratiti unesrećene od pozivanja pomoći, što bi rezultiralo težim ozljedama ili smrtnim ishodima.
• HGSS zagovara prevenciju i edukaciju, posebno za turiste koji podcjenjuju zahtjevnost planinskog terena.
• Problem "turizma u japankama" globalni je izazov, a rješenje leži u informiranju gostiju prije putovanja.

Nakon što su proteklih dana biokovske staze ponovno bile poprište niza dramatičnih intervencija, u središtu javne rasprave našlo se pitanje trebaju li se akcije spašavanja naplaćivati neodgovornim turistima. Dok dio javnosti smatra da bi financijska kazna bila logičan odgovor na nepromišljeno ponašanje pojedinaca, Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) oštro se protivi takvom modelu, upozoravajući da bi uvođenje naplate proizvelo kontraefekt s potencijalno tragičnim posljedicama.

Biokovo: Zamka za neopremljene turiste

Biokovo, planina koja svojom surovom ljepotom mami brojne posjetitelje, često postaje zamka za one koji na nju gledaju isključivo kroz prizmu turističke atrakcije. Spasioci HGSS-a svjedoče svakodnevnim scenama u kojima turisti, još uvijek pod dojmom toplih plaža, u planinu kreću opremljeni tek japankama, bez dovoljno zaliha vode i bez ikakve realne procjene zahtjevnosti terena. Takva podcjenjivačka pristupa nerijetko završava pozivom u pomoć, što angažira brojne spasitelje, resurse i vrijeme.

HGSS: Naplata bi dovela do najgoreg scenarija

Ipak, iz HGSS-a jasno poručuju: naplata akcija nije rješenje. „To bi dovelo do najgoreg scenarija“, upozoravaju iz ove volonterske organizacije. Argumentacija im je vrlo jednostavna i logična – strah od visoke cijene spašavanja odvratio bi unesrećene od poziva u pomoć.

„Ako bi se akcije počele naplaćivati, ljudi u nevolji bi odgađali poziv upomoć u nadi da će se sami izvući iz situacije. To bi dovelo do toga da nas zovu tek kada je situacija već kritična, kada je život izravno ugrožen ili kada je već prekasno za uspješno spašavanje“, objašnjavaju spasioci. Umjesto represije, HGSS zagovara strategiju koja se temelji na prevenciji i intenzivnoj edukaciji.

Prevencija i edukacija kao ključ rješenja

Problem „turizma u japankama“ nije samo lokalni, već globalni izazov s kojim se susreću gotovo sve planinske službe u Europi. HGSS ističe kako je ključno djelovati na izvoru problema – informiranjem gostiju još u fazi planiranja putovanja, kroz suradnju s turističkim zajednicama, hotelijerima i iznajmljivačima. Edukativne kampanje trebale bi jasno komunicirati da planina nije produžetak plaže te da zahtijeva ozbiljnu fizičku pripremu i adekvatnu opremu.

Također, spasioci napominju kako je HGSS organizacija čija se djelatnost temelji na humanosti i spremnosti da pomogne svakome tko se nađe u opasnosti, neovisno o razlogu zbog kojeg je do te opasnosti došlo. Preobrazba HGSS-a iz humanitarne organizacije u komercijalnog pružatelja usluga spašavanja drastično bi narušila temeljnu misiju službe koja je kroz desetljeća izgrađena na povjerenju.

Dok se rasprave o zakonskim okvirima nastavljaju, HGSS apelira na sve posjetitelje hrvatskih planina: prije polaska na put istražite zahtjevnost staze, provjerite vremensku prognozu, ponesite dovoljne količine vode i – što je najvažnije – budite realni u procjeni vlastitih sposobnosti. Planina ne prašta neznanje, a prevencija ostaje jedini siguran put prema sigurnom boravku u prirodi.