USKOK istražuje bombašku mrežu: tri osumnjičena putem gejmerskih grupa

Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) pokrenuo je istragu protiv 19-godišnjeg hrvatskog državljanina zbog sumnje na terorizam. Prema dostupnim informacijama iz službenih izvora, osumnjičeni je tijekom razdoblja od 24. do 29. travnja iz Ploča koristio mobilni uređaj za slanje prijetećih poruka o postavljenim eksplozivnim napravama. Poruke su bile upućene na više adresa institucija i tijela u cijeloj Hrvatskoj. Značajno je da je osumnjičeni koristio korisnički račun otvaen na ime druge osobe, što ukazuje na pokušaj skrivanja stvarnog pošiljaoca. Poruke su sadržavale konkretne prijetnje aktiviranjem bombi u obrazovnim i odgojnim ustanovamalociranim u Zagrebu, Zadru, Opuzenu, Splitu i Pločama.

Iz dostupnih podataka proizlazi da je ova prijetnja imala značajne društvene posljedice. Policija je morala evakuirati veći broj škola i vrtića te provesti protueksplozijske preglede kako bi osigurala sigurnost građana, posebno djece. Ovakve mjere izazvale su uznemirenost i strah među učenicima, zaposlenicima obrazovnih institucija i širom javnošću. Potrebno je napomenuti da je ovakva vrsta prijetnje klasificirana kao terorizam umjesto jednostavne lažne uzbudbe, što govori o težini slučaja. Nakon ispitivanja osumnjičenika, USKOK će sucu istrage Županijskog suda u Splitu predložiti određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.

Detaljnijom analizom dostupnih informacija ukazuje se da je ovaj slučaj dio mnogo šire policijske akcije. Prema službenim saznanjima, tijekom posljednjih desetak dana stizale su serije lažnih dojava o bombama na adrese policije, škola, bolnica, medija i trgovačkih centara diljem Hrvatske. Kriminalističko istraživanje pokazuje da je poslano najmanje 220 prijetećih elektronskih poruka s različitih računa i kroz različite kanale. Policija je na području Zagreba i Dalmacije privela nekoliko mlađih osoba, među njima najmanje dvoje maloljetnika. Činjenica da je više osoba uključeno u ovu mrežu suggerira ozbiljniju organizaciju nego što se prvo pretpostavljalo.

Postoji posebnog značaja činjenica kako su se osumnjičeni povezali i komunicirali. Kriminalističko istraživanje pokazalo je da su se osumnjičeni poznavali i povezali preko gejmerskih chat grupa gdje su komunicirali pod nadimcima. Upravo u tim online zajednicama, prema dosadašnjim saznanjima koja su dostupna javnosti, nastale su ideje o slanju prijetnji. Postavljamo pitanje: jesu li te prijetnje pregirane kao svojevrsni izazov ili je bilo riječ o sveznajućem planiranju nasilja? Struktura komunikacije preko skrivenih online mjesta ukazuje na određeni stupanj sofisticiranosti. Neslužbeno se navodi da je jedan od osumnjičenih koristio server u Estoniji za slanje poruka, što dodatno ukazuje na pokušaj izbjegavanja policijskog praćenja.

Na području Dalmacije uhićene su dvije osobe, od kojih je jedan srednjoškolac, što postavlja pitanja o mogućim uzrocima angažmana mlađih osoba u kaznenim djelima. U Zagrebu je priveden 15-godišnjak koji se sumnjiči za slanje prijetnji. Raznolikost dobi osumnjičenih (od 15 do 19 godina) ukazuje da se ne radi o slučajnom incidentu već o koordiniranom pothvatu. Prema dostupnim podatcima, postupci se vode i protiv maloljetnika koji su slali prijeteće poruke institucijama. Postavlja se pitanje kako su млађи maloljetnici došli u dodir s takvim oblicima kriminalne aktivnosti i tko je bio inicijator.

Ilustracija: AI

Jednom maloljetniku, 17-godišnjaku, sudac istrage Županijskog suda u Velikoj Gorici odredio je jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. Prema dostupnim informacijama iz Županijskog državnog odvjetništva, ovaj maloljetnik je zagrebačkim osnovnim i srednjim školama slao elektronske poruke s tvrdnjama da su u tim ustanovama postavljene eksplozivne naprave i prijetnjama njihovim aktiviranjem. Poruke su slane 28. i 29. travnja na adrese više škola i gimnazija u gradu. Zbog tih prijetnji evakuiran je veći broj školskih objekata, što je izazvalo značajnu uznemirenost među učenicima, zaposlenicima škola i širom javnošću.

Drugom maloljetniku iz Splitsko-dalmatinske županije sudac istrage nije prihvatio prijedlog tužiteljstva za istražni zatvor. Umjesto toga, odlučio je maloljetnika staviti pod nadzor Hrvatskog zavoda za socijalni rad radi pružanja pomoći i zaštite. Iz dostupnih podataka proizlazi da je ovaj maloljetnik 23. i 24. travnja 2026. putem elektroničkih uređaja slao poruke na adrese policijskih postaja, jedne srednje škole i medija, u kojima je prijetio uporabom eksploziva i ugrožavanjem života drugih osoba. Cilj tih poruka bio je, prema sumnji, izazivanje straha među stanovništvom. Važno je napomenuti da je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu najavilo žalbu na odluku suca istrage, što ukazuje na suprotne poglede na pristup maloljetnim osumnjičenima.

Zakonski okvir koji se primjenjuje u ovim slučajevima predviđa značajne kazne. Za kaznena djela povezana s terorizmom, prema dostupnim zakonskim odredbama, propisane su visoke kazne. Za prijetnje takvim djelima propisana je kazna zatvora od jedne do osam godina, dok za teže oblike, poput djelovanja s ciljem zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja države, kazne mogu doseći i do 15 godina zatvora. Ova činjenica pokazuje da su institucije ovaj slučaj uzele vrlo ozbiljno i kako se radi o težim kaznenim djelima nego što se u javnosti može percipirati.

Policija je službeno potvrdila da se kriminalističko istraživanje nastavlja s visokim prioritetom. U slučaju treće, punoljetne osobe (19-godišnjaka iz Ploča), istraživanje se provodi u koordinaciji s USKOK-om što suggerira dodatnu kompleksnost slučaja. Prema dostupnim informacijama, istražni mehanizmi rade na identifikaciji mogućih dodatnih osumnjičenih i praćenju digitalnih tragova koji mogu dovesti do drugih članova mreže. Potrebno je razjašnjenje kako je toliki broj prijetećih poruka stigao do institucija prije nego što je policija uspjela identificirati i uhititi osumnjičene. Postavlja se pitanje i o učinkovitosti nadзора nad online komunikacijom, posebno u zajednicama gejmera gdje se kazneno djelo lakše može sakriti.

Ovaj slučaj ima šire društvene implikacije koje se trebaju razmotriti. Prvo, ukazuje na izazove koje modernog društvo suočava s maloljetnim počiniteljima kaznenih djela koji imaju pristup sofisticiranoj tehnologiji. Drugo, postavlja pitanja o ulozi online zajednica i kako se u njima mogu raditi planovi za ozbiljne kaznene djelove bez detektiranja. Treće, izaziva diskusiju o primjerenosti kazni za maloljetnike kao što su oni koji su direktno ili indirektno sudjelovali u ovoj mreži. Iz dostupnih podataka proizlazi da je potrebna edukacija mladih osoba o potencijalnim posljedicama takvih akcija. Institucije trebaju razmotriti kako bolje zaštititi javnu sigurnost i istovremeno pruža adekvatnu zaštitu maloljetnicima tijekom istražnog postupka, što se trenutno čini kao nezavršena diskusija između različitih dijelova sustava.