Europska središnja banka razmatra radikalne promjene u bankarskom sektoru zbog gubitaka

U Frankfurtu se vodi intenzivna rasprava unutar Europske središnje banke (ESB) o tome kako se nositi s rastućim financijskim gubicima koji opterećuju bankarski sustav eurozone. Predsjednica ESB-a, Christine Lagarde, potvrdila je da se razmatraju različite opcije, od kojih su neke prilično radikalne, kako bi se spriječile dugoročne negativne posljedice po nacionalne središnje banke.

Problem naslijeđen iz prošlosti

Gubici su izravna posljedica masivnih poticajnih politika koje je ESB provodio između 2015. i 2022. godine. U pokušaju da spriječe deflaciju i potaknu gospodarsku aktivnost, središnje banke su masovno kupovale obveznice s niskim ili čak negativnim prinosima. Kada je ESB, u borbi protiv visoke inflacije 2022. i 2023. godine, naglo podigao kamatne stope, vrijednost tih obveznica je pala, što je dovelo do značajnih gubitaka u bilancama eurosustava.

Povećanje obveznih rezervi

Jedna od glavnih opcija na stolu je povećanje minimalnih obveznih rezervi koje banke moraju držati pri središnjim bankama. Trenutna stopa od jedan posto mogla bi se podići na dva posto. Prema procjenama, takav bi potez uštedio ESB-u i 21 nacionalnoj središnjoj banci gotovo četiri milijarde eura godišnje. Iako bi to prisililo banke da osiguraju više gotovine, većina njih bi to mogla podnijeti bez većih problema.

Potpuno ukidanje kamata

Druga, potencijalno bolnija opcija za banke jest prestanak plaćanja kamata na dio viškova rezervi ili čak uvođenje naknada na depozite. Trenutno komercijalne banke zarađuju 2,25 posto za svaki euro položen iznad propisanog minimuma, što godišnje eurosustav košta gotovo 50 milijardi eura kamata. Ukidanje ili smanjenje tih isplata znatno bi olakšalo proračun eurosustava.

Radikalni prijedlozi

Neki bankari predlažu i radikalnije mjere, poput potpunog ukidanja obveznih rezervi i uvođenja direktnih bankarskih naknada. Kritičari ovih mjera upozoravaju da se time prelazi granica između monetarne i fiskalne politike, što bi moglo stvoriti dodatne političke pritiske. Rasprava bi trebala biti zaključena na jesen, do kada se očekuje donošenje odluke koja će definirati budućnost europske monetarne stabilnosti.

Izvor: Tportal