Gore i od COVID-a: najveći udar na svjetsko gospodarstvo u modernoj povijesti, analitički osvrt

Naslovna tema: globalni šok uz Hormuški tjesnac

U članku objavljenom na Večernjem listu (autor Hassan Haidar Diab, 22.07.2026.) opisuje se perilica geopolitičkih događaja koja prijeti svjetskom gospodarstvu. Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza, postaje nova točka nestabilnosti zbog prijetnji hutista da zatvore prolaz. Sukob između SAD-a i Irana eskalira svakodnevno, dok se zona sukoba širi iz Irana i Perzijskog zaljeva prema Jordan, Kuvajt, Bahrein i Crveno more.

Posebno se upozorava na mogućnost blokade saudijskih luka i pomorskog prometa, što bi otvorilo dodatnu krizu za energetsku trgovinu. Članak nadodaje da hutisti prijete blokadama, a to bi moglo izazvati „još jednu veliku kriznu točku“ za svjetske tokove energije i cijene. Situacija se opisuje kao dinamično pogoršavanje koje može proizvesti višestruke posljedice po globalne lance opskrbe.

Rastučak između dviju stranaka i korijen problema

U tekstu se navodi da sukob SAD-a i Irana dobiva sve veće razmjere, te da se isključivanje dijelova teritorija i Perzijskog zaljeva od utjecaja nastavlja širiti. Uključivanje hutista, koji prijete blokiranjem ključnih pomorskih ruta, dodatno pojačava rizik od poremećaja u transportu energenata. Autor ističe kako je rijetko koje geostrateško pitanje zrcalilo ovako dubok utjecaj na cijene energenata i svjetsko gospodarstvo, a da pritom nema jasnog rješenja na vidiku.

Članak zaključuje da je najvažnije pratiti daljnje reakcije međunarodnih aktera i pokušaje diplomatskih pregovora, jer bilo kakav promptan zaokret mogao bi imati široke posljedice po globalnu trgovinu i ekonomske indikatorе poput inflacije i rasta BDP-a.

Koje su moguće posljedice za Hrvatsku i regionalno gospodarstvo

Iako se radi o globalnom scenariju, autori upozoravaju da porasti cijena energenata i usporavanje luka mogu imati direktne posljedice na Hrvatsku. Kao članica europske zajednice, Hrvatska bi mogla osjetiti niže stope rasta turizma i industrijske proizvodnje te povećane troškove prijevoza roba. Analitički se predviđaju mogućnosti povećanja cijena energenata u kratkom roku te utjecaj na bilancu plaćanja i državne financije ako tražnja ostane visoka.

U zaključku se preporučuje razina opreza u javnim izjavama i fokus na diversifikaciju energentnih izvora, uz potporu održivih rješenja kako bi se ublažile kratkoročne oscilacije tržišta energije.