Plaže iskrcavanja u Normandiji uvrštene na UNESCO-v popis svjetske baštine

Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a odlučio je na svom 48. zasjedanju u južnokorejskom Busanu plaže u Normandiji, na kojima su se 6. lipnja 1944. iskrcale savezničke snage, proglasiti zaštićenom svjetskom baštinom. Odluka je donesena u nedjelju, 26. srpnja 2026., čime je okončan proces nominacije koji je trajao gotovo dva desetljeća.

UNESCO je u priopćenju naveo kako plaže tvore "izniman kulturni krajolik oblikovan kako događajima iz 1944. godine, tako i njihovim trajnim sjećanjem". Zaštićeno područje obuhvaća pet plaža na kojima se odvijalo iskrcavanje, poznatih pod kodnim imenima Utah, Omaha, Gold, Juno i Sword.

Osim samih plaža, status zaštite dobili su i strateški lokaliteti poput rta Pointe du Hoc, gdje su američki rendžeri izveli juriš na njemačke utvrde, ostaci njemačke topničke baterije kod Longues-sur-Mera, te ostaci umjetne luke Mulberry u Arromanches-les-Bainsu, ključne za opskrbu savezničkih trupa. Zaštita se odnosi i na vojna groblja i spomenike, poput američkog groblja u Colleville-sur-Meru iznad plaže Omaha.

Dan D predstavljao je odlučujuću prekretnicu u Drugom svjetskom ratu i najveću pomorsku invaziju u povijesti ratovanja. Tog je dana na obale Normandije morskim putem ili padobranskim desantom stiglo 156.115 savezničkih vojnika iz Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, Belgije, Norveške, Poljske, Luksemburga, Grčke, tadašnje Čehoslovačke, Novog Zelanda i Australije, uz 177 francuskih komandosa.

Francuski dužnosnici pozdravili su odluku UNESCO-a. Predsjednik regije Normandija Hervé Morin poručio je da odluka nameće veliku odgovornost da se ovo dobro čuva i štiti. Stalna francuska izaslanica pri UNESCO-u Ahlem Gharbi istaknula je da iskrcavanje predstavlja prekretnicu prema poslijeratnom poretku izgrađenom na miru, dodajući da imenovanje ima poseban značaj u vrijeme eskalacije međunarodnih kriza i ratova.

Unatoč priznanju, plaže se suočavaju s izazovima za očuvanje. Savjetodavno tijelo ICOMOS upozorilo je na prijetnje masovnog turizma, klimatskih promjena, porasta razine mora i planiranih razvojnih projekata poput vjetroelektrana na moru. Lokalitete godišnje posjeti gotovo 1,8 milijuna ljudi.

Odluka UNESCO-a dolazi u trenutku kada se diljem Europe iznova naglašava važnost sjećanja na borbu protiv totalitarizma i cijenu koju je slobodni svijet platio za mir na kontinentu, poruku koja ostaje aktualna i za manje europske narode koji su u svojoj povijesti branili vlastitu slobodu.