Rusija koristi dronove kao akustične senzore za nadzor Crnog mora

Rusija je počela koristiti bespilotne letjelice kao mobilne akustične senzore za nadzor i kontrolu pristupa u takozvanim sivim zonama, posebno na moru, piše Forbes, prenosi Index.hr. Nova taktika omogućuje ruskim snagama da pasivno otkrivaju prijetnje poput pomorskih dronova ili brodova, čime jačaju svoje sposobnosti u područjima gdje se izbjegava otvoreni sukob.

Ovi dronovi, najčešće komercijalni modeli prilagođeni za vojnu upotrebu, opremljeni su nizovima osjetljivih mikrofona i softverom za obradu zvuka. Umjesto aktivnog traženja ciljeva radarom ili kamerama, oni lebde na strateškim pozicijama i pasivno "slušaju" okolinu, prepoznajući zvukove motora brodova, propelera bespilotnih letjelica ili niskoletećih helikoptera. Prikupljeni akustični podaci potom se analiziraju u stvarnom vremenu ili šalju u zapovjedni centar na daljnju obradu.

Ključna prednost sustava je njegova pasivnost. Budući da dronovi ne emitiraju elektroničke signale poput radara, znatno ih je teže otkriti standardnim sustavima za elektroničko ratovanje, što im omogućuje dugotrajno i prikriveno djelovanje iznad ključnih pomorskih koridora u Crnom moru.

Prema navodima Forbesa, primjena akustičnih senzora daje Rusiji novu razinu kontrole nad spornim područjima. Uspostavom mreže ovih letjelica stvara se široko polje za nadzor koje je otporno na loše vremenske uvjete i može funkcionirati danonoćno, čime se Moskvi omogućuje da učinkovitije provodi strategiju zabrane pristupa i korištenja određenog područja (A2/AD) bez raspoređivanja skupih i ranjivih pomorskih ili zračnih resursa.

Analitičari smatraju da je glavni cilj taktike rano upozoravanje na aktivnosti ukrajinskih pomorskih dronova, koji su se pokazali kao ozbiljna prijetnja ruskoj Crnomorskoj floti. Otkrivanjem i praćenjem tih plovila na temelju zvuka, ruske snage dobivaju vrijeme za pripremu obrane ili pokretanje protunapada.

Metoda ipak ima i svoja ograničenja. Učinkovitost akustičnih senzora smanjuju pozadinska buka poput vjetra ili valova, a njihov je domet ograničen, dok se zvučni potpis cilja može maskirati upotrebom tiših pogonskih sustava. Očekuje se da će protumjere uključivati razvoj tiših bespilotnih plovila i letjelica, kao i aktivno ometanje komunikacijskih veza kojima se dronovi koriste za slanje podataka, čime se cijela mreža senzora može neutralizirati.