Sjeverne članice NATO-a pojačavaju zaštitu infrastrukture zbog straha od ruskih sabotaža

Sjeverne članice NATO-a koje graniče s Rusijom pojačavaju zaštitu brana, elektrana, plinske infrastrukture i drugih ključnih objekata, strahujući da bi Moskva mogla inscenirati napad ukrajinskim dronovima i za njega okriviti Kijev, prenosi Reuters. Litva je prošlog tjedna objavila da Rusija razmatra takav scenarij, dok su Poljska, Latvija i Estonija također upozorile na moguće sabotaže kojima bi se mogla testirati reakcija Sjevernoatlantskog saveza.

Litavski ministar obrane Robertas Kaunas izjavio je da je zemlja angažirala vojsku kao podršku policiji u osiguranju LNG terminala, terminala za naftne derivate, važnog dalekovoda prema Poljskoj i reverzibilne hidroelektrane Kruonis. "Nismo naivni. Pratimo informacije, čitamo između redaka i poduzimamo potrebne korake. Šaljemo jasnu poruku da smo se spremni braniti ako to bude potrebno", rekao je Kaunas.

Latvija je pojačala zaštitu kritične infrastrukture, među ostalim brane na rijeci Daugavi kod Rige i podzemnog skladišta plina Inčukalns. Latvijski premijer Andris Kulbergs izjavio je da je "potencijalna hibridna prijetnja sada izglednija nego prije".

Jedan baltički obavještajni dužnosnik izjavio je za Reuters da postoje procjene prema kojima ruske vojne i civilne obavještajne službe razmatraju napad na infrastrukturu u Rusiji, baltičkim državama ili Poljskoj, u kojem bi se koristili dronovi ukrajinske proizvodnje. Prema tim informacijama, operacija bi mogla biti izvedena nekoliko dana nakon odobrenja ruskog državnog vrha, uključujući predsjednika Vladimira Putina. Kremlj tvrdnje odbacuje, a glasnogovornik Dmitrij Peskov takva je upozorenja prošlog mjeseca nazvao "strašnim pričama" kojima se opravdava militarizacija protiv Rusije.

Dužnosnici procjenjuju da glavni strah nije samo moguća materijalna šteta, već i mogućnost da bi takav incident izazvao politički kaos unutar NATO-a i raspravu među članicama o načinu odgovora. Drugi izvor iz regije potvrdio je da se upozorenja saveznika ozbiljno shvaćaju, ali upozorio da se takav napad može dogoditi "bilo kada ili nikada".

U Poljskoj energetska kompanija Orlen razmatra alternativne pravce uvoza plina za slučaj da postojeća infrastruktura bude ugrožena, s obzirom na to da zemlja oko 80 posto potrebnog plina uvozi preko LNG terminala u Świnoujściu i podmorskog plinovoda iz Norveške. Poljska vojska dodatno štiti i energetski dalekovod prema Ukrajini, dok državna kompanija zadužena za izgradnju prve poljske nuklearne elektrane istražuje pojavu krivotvorenih dokumenata čiji tragovi, prema njezinim navodima, vode "istočno od Poljske".