Kanada kao „pridružena članica“ EU? Carney gura prečac — granica Unije bi se pomaknula preko Atlantika

OTTAWA / BRUXELLES — Wall Street Journal u nedjelju piše ono što bi europske elite rado ostavile u bilješkama: kanadski premijer Mark Carney želi bliži odnos s EU-om i istražuje može li Kanada postati „pridružena članica“ bloka. Anonimni dužnosnici s obje strane kažu da je Unija — inače kruta oko članstva — otvorena ideji. Veleposlanstvo u Bruxellesu i Komisija šute.

Trgovinski rat s Trumpom gura Ottawu u zagrljaj

Odnosi Ottawa–Washington pokvarili su se nakon Trumpova povratka: carine na desetke milijardi dolara prekogranične trgovine. Umjesto da Kanada ostane suvereni partner koji pregovara tvrdo, Carney traži novi sidro — Europu. WSJ prenosi razgovore o tome da se kanadskim proizvodima, uslugama i radnicima u strateškim lancima (energija, AI, obrana, ključni minerali) omogući slobodnije kretanje — što bi praktično pomaknulo granicu EU-a preko Atlantika.

Na stolu su i podmorski kabeli, zajednički data centri, sateliti i infrastruktura za kanadsku energiju prema EU. To nije „kulturna razmjena“. To je integracija bez punog referenduma i bez jasnog ustavnog okvira.

Macron 20. rujna — simbolika na Svetom Petru i Mikelonu

Carney je već razgovarao s europskim čelnicima, posebno s Emmanuelom Macronom, o tome da Kanađani žive i rade u EU bez vize. Francuski ured potvrdio je sastanak 20. rujna na Svetom Petru i Mikelonu — francuskom otočju uz kanadsku atlantsku obalu. Simbolika je namjerna: Europa „kod kuće“ na kanadskom pragu.

Za Hrvatsku je lekcija jednostavna. Kad elite šire klub, birači rijetko dobiju veto. „Pridruženo članstvo“ zvuči mekano — a u praksi znači nova prava, nova pravila i nova preraspodjela moći, bez da itko u Zagrebu digne ruku.

Širenje bez naroda

EU godinama prodaje „proširenje“ kao moralni projekt. Sad se otvara prema Kanadi dok BiH, s hrvatskim pitanjem neriješenim, i dalje dobiva predavanja. Prioriteti su jasni: tko donosi litij, plin i čipove — ulazi brže. Tko traži ravnopravnost naroda — čeka u hodniku.

Suverenistička kritika ovdje nije anti-kanadska. Kanada ima pravo tražiti partnere. Pitanje je zašto bi europski građani — uključujući Hrvate — automatski dijelili tržište rada, nabavu i obrambene lance s državom koja nije prošla isti politički filter, samo zato što je Carney u svađi s Trumpom.

Što Hrvatska treba tražiti

Ako ideja zaživi, Zagreb mora postaviti uvjete prije nego Bruxelles napiše „done“. Nema automatizma. Nema tihog pomicanja granica Unije preko oceana dok se hrvatsko pitanje u BiH i dalje tretira kao smetnja. Proširenje koje zaobilazi narode nije napredak — to je menadžment carina.

Carney traži sidro. Macron traži pozornicu. Hrvatska treba tražiti računicu: što točno dobivamo, što gubimo, i tko je u ime nas rekao „da“.

Izvor: Index.hr / Hina / Wall Street Journal, 13.9.2026.