Zelenski: dronovi pogodili rafineriju JANOS u Jaroslavlju i aerodrom Rostov, uništeni An-12 i An-26

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je snimke napada ukrajinskih bespilotnih letjelica na rafineriju nafte u Rusiji i na zrakoplove na vojnom aerodromu u Rostovu. Riječ je o koordiniranoj noćnoj operaciji u kojoj su sudjelovali Služba sigurnosti Ukrajine, Snage bespilotnih sustava, vojno-obavještajna služba GUR i Vanjska obavještajna služba, piše Jutarnji list pozivajući se na ukrajinske izvore.

Zelenski je poručio da je udar bio precizan i zahvalio vojnicima koji, kako kaže, čine da Rusija svaki dan osjeti rat. Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je detalje: meta je bio vojni aerodrom Rostov na Donu (Središnji) u Rostovskoj oblasti, a u istom valu pogođena je i rafinerija Slavnjeft-JANOS u Jaroslavljskoj oblasti.

Takvi udari nisu izolirana noćna drama. Dio su dulje kampanje u kojoj Ukrajina cilja energetiku i logistiku duboko iza crte, dok Rusija uzvraća udarima na ukrajinske gradove i infrastrukturu. Europa to prati i kao ratnu kartu i kao cjenovni rizik.

Rostov: An-12, dva An-26 i tri helikoptera

Na aerodromu je zabilježen požar, nakon čega su uslijedile sekundarne detonacije. Prema službenim podacima ukrajinske strane, potvrđeno je uništenje jednog transportnog zrakoplova An-12, dvaju transportnih zrakoplova An-26 te triju helikoptera. To su logistički, a ne samo simbolički gubitci: transportni zrakoplovi i helikopteri nose ljudstvo, opremu i opskrbu.

U ratu u kojem se mjeri svaka tona goriva i svaki sat leta, udara se upravo u sposobnost premještanja. Zato aerodromi duboko iza crte nisu „daleke vijesti“, nego dio iste jednadžbe koja se osjeti i na europskim burzama energenata. Manje dostupnih zrakoplova znači sporiju logistiku, veći pritisak na preostale resurse i skuplje osiguranje rizika.

Jaroslavlj: požar na primarnoj preradi

U rafineriji Slavnjeft-JANOS nakon izravnog pogotka izbio je požar na postrojenju za primarnu destilaciju nafte. Slavnjeft-JANOS jedna je od najvećih ruskih tvrtki za preradu nafte, u sastavu Slavnjefta. Ukupni kapacitet iznosi oko 15 milijuna tona nafte godišnje. Proizvodi benzin, dizel, zrakoplovno gorivo, loživo ulje, bitumen i druge derivate.

Ukrajinska strana ističe da proizvodni kapaciteti ovog postrojenja služe i potrebama oružanih snaga Ruske Federacije. Neovisno o propagandnom okviru obiju strana, činjenica je jednostavna: udar na rafineriju udara u energiju i logistiku. Kad gori primarna prerada, pada protočnost goriva. Kad pada protočnost, rastu cijene i nervoza tržišta.

Kontekst za Europu i Hrvatsku: gorivo i nervoza tržišta

Hrvatska i ostatak Unije ne sjede u Jaroslavlju ni u Rostovu. Sjede na tržištu koje reagira na svaki veći udar na rafinerije, luke i energente. Kad se gasi plamen u ruskom postrojenju, u Europi se pali kalkulator: zalihe, rute, marže, cijena na crpki. To nije slavljenje rata. To je računica domaćinstva koje plaća dizel i grijanje.

U istom razdoblju Europa prati i američke sankcijske pakete i hibridne incidente na rubu Unije. Rat nije samo linija fronte. To je i cijena energije, i politički pritisak, i pitanje koliko dugo Zapad može držati tempo potpore bez jasnog plana za vlastitu energetsku otpornost. Hrvatska u tom okviru mora gledati zalihe, diversifikaciju i mirne crpke, ne spektakularne snimke.

Fakti, ne spektakl

Snimke koje je objavio Zelenski namijenjene su domaćoj i međunarodnoj publici. Novinarski posao nije da ih prenosi kao zabavu. Posao je navesti što je pogođeno, tko tvrdi što i kakve su posljedice za energiju i logistiku. An-12, An-26, tri helikoptera, požar na primarnoj preradi u JANOS-u: to su tvrdnje ukrajinske strane koje treba čitati uz oprez, ali i uz svijest da su rafinerije i aerodromi središnje teme ovog rata.

Važno je razdvojiti ratni komunikacijski sloj od energetske posljedice. Snimke služe moralu i diplomaciji, ali rafinerija od 15 milijuna tona godišnje i gubitak transportnih zrakoplova ulaze u materijalnu bilancu rata. Dok traje takva razmjena udara, Europa mora računati na nestabilne cijene derivata i na politički pritisak da se ubrza odvajanje od ruskog utjecaja na opskrbne lance.

Izvor: Jutarnji list. Noćni udari na Jaroslavlj i Rostov još jednom pokazuju da se rat vodi i po energetskim kartama. Europa, pa i Hrvatska, to osjeća na crpki i u računu za grijanje, bez obzira na to tko objavljuje spektakularniji video.