Dok građanima lijepe čepove na boce i tjeraju ih da kupe električni automobil, Microsoft, Amazon i Google digli emisije za petinu — sve zbog umjetne inteligencije

Emisije tri diva skočile za gotovo petinu

Microsoft, Amazon i Google zajedno su u fiskalnoj godini koja je završila u ožujku 2026. ispustili 119 milijuna metričkih tona ekvivalenta ugljičnog dioksida — otprilike trećinu ukupnih godišnjih emisija Francuske. Godinu ranije taj je zbroj iznosio oko 101 milijun tona, koliko je 2024. emitirala cijela Češka. Rast od gotovo petine dogodio se u samo dvanaest mjeseci.

Brojke po tvrtkama su nedvosmislene: Microsoftu su emisije skočile 25 posto, na 20 milijuna tona, Googleu 18 posto, a Amazonu 16 posto. Sve tri kompanije istodobno tvrde da idu prema „nultoj neto stopi emisija” — Google i Microsoft do 2030., Amazon do 2040. — no njihova vlastita izvješća o održivosti, objavljena proteklih tjedana, pokazuju točno suprotan smjer.

Umjetna inteligencija guta struju i diže dimnjake

Uzrok skoka ne kriju ni same tvrtke. Microsoft u izvješću priznaje da su emisije narasle „prvenstveno zbog širenja infrastrukture podatkovnih centara”, a Google zbog „brzog širenja poslovanja” i opskrbnog lanca. Iza tih uglađenih formulacija stoji jedno: gradnja golemih podatkovnih centara za chatbotove i druge proizvode temeljene na umjetnoj inteligenciji.

Razmjeri su povijesni. Najveće svjetske tehnološke tvrtke ove će godine potrošiti oko 765 milijardi dolara, uglavnom na AI podatkovne centre — od Norveške do sjeveroistoka Engleske. Prije samo dvije godine Microsoftove su emisije djelovale stabilno, na 16 milijuna tona i 2023. i 2024. Onda je stigla utrka za umjetnom inteligencijom.

Dok vama lijepe čepove na boce, tjeraju vas iz dizela i guraju u skupe električne aute

Usporedite to s onim što se traži od običnog čovjeka. Od 2024. Europska unija propisuje da plastični čep mora ostati pričvršćen za bocu, gradovi uvode „zone niskih emisija” i istjeruju starije dizelske automobile, a najavljenom zabranom prodaje novih benzinaca i dizelaša od 2035. građane se gura da kupe skupe električne automobile koje mnogi ne mogu priuštiti. Uz to se kućanstva prekoravaju zbog sortiranja otpada i potrošnje vode — malog se čovjeka tretira kao glavnog zagađivača planeta zbog jedne vožnje ili jedne plastične boce.

U isto vrijeme tri korporacije u jednoj godini dodaju emisije na razini jedne srednje europske države — i to se u njihovim izvješćima predstavlja kao „napredak” prema zelenim ciljevima. Teret klimatske politike sustavno se prebacuje na kućni prag, dok se onima koji ispuštaju najviše dopušta da rastu praktički bez stvarne granice.

„Zeleni oblak je marketinška strategija”

Na to licemjerje upozoravaju i akademici. „Tvrdnje Microsofta, Amazona i Googlea da su njihovi oblaci ekološki prihvatljivi samo su marketinška strategija. Vlade bi se trebale sjetiti tog rastućeg ugljičnog otiska kada im te iste tvrtke nude rješavanje ekološke krize pomoću umjetne inteligencije”, kazala je Cecilia Rikap, profesorica ekonomije na University College Londonu.

Ona upozorava i na skriveni mehanizam: kako se sve više tvrtki seli „u oblak”, one zapravo prebacuju vlastiti ugljični otisak na tehnološke divove i tako ga sakrivaju. Shaolei Ren, profesor elektrotehnike sa sveučilišta u kalifornijskom Riversideu, dodaje da na tržištu nedostaje i ugljičnih kredita kojima bi se te emisije „kompenzirale” — pa čak ni papirnato zeleno pranje više ne ide glatko.

1200 novih centara i utrka za strujom

Ono što slijedi još je veće. Konzultantska tvrtka JLL procjenjuje da će do 2030. u svijetu niknuti oko 1200 novih podatkovnih centara, poglavito zbog umjetne inteligencije. Uptime Institute upozorava da bi samo veliki projekti najavljeni lani mogli trošiti 1,3 posto ukupne svjetske električne energije — gotovo dvostruko više nego što podatkovni centri troše danas.

Najveći dio te nove gladi za strujom dolazi iz projekata u SAD-u. Dok se građanima poručuje da štede svaki vat, gradi se infrastruktura koja će udvostručiti potrošnju podatkovnih centara. Podatke je objavio britanski Guardian, na temelju najnovijih izvješća o održivosti samih kompanija.