Alka Vuica i Možemo! u sukobu zbog novog naselja u Borovju

U Zagrebu se razvija konflikt između Alke Vuice i stranke Možemo! zbog planova za naselje priuštivog stanovanja u Borovju. Vijeće Gradske četvrti Peščenica–Žitnjak, koje je 2022. godine tražilo prenamjenu zemljišta u javni park, sada se suočava s optužbama o promjeni stava prema ovom projektu. Prema službenim informacijama, na prostoru južno od Ulice I. gardijske brigade Tigrovi planira se izgradnja naselja s 11 zgrada i oko 600 stanova, što bi moglo ugroziti ranije izraženu potrebu za zelenim površinama.

Naime, Vijeće je 2022. godine jednoglasno usvojilo prijedlog za izgradnju "velikog središnjeg parka" koji bi trebao povezivati Borovje i Savicu-Šance. Predsjednik Vijeća Nikola Zdunić tada je naglasio da je riječ o inicijativi građana koja je pokrenuta u prethodnom sazivu. "Tražio se veliki središnji park sa šetnicom, biciklističkom stazom, stolovima za šah i stolni tenis te drugim sadržajima", rekao je Zdunić.

Međutim, situacija se promijenila kada je 2023. godine ponovno zatražena prenamjena zemljišta, no sada se planira naselje priuštivog stanovanja. Stanovnici Borovja, okupljeni u inicijativi, izrazili su zabrinutost zbog smanjenja zelenih površina. "Danas se na istom prostoru planira naselje priuštivog stanovanja s 11 zgrada, približno 600 stanova i oko 1700 stanovnika", istaknuli su iz inicijative.

U utorak su predstavnici inicijative predali Gradu više od tisuću prigovora, tražeći obustavu postupka i dodatne analize. Alka Vuica, koja se istaknula kao zaštitno lice ove inicijative, došla je do verbalnog sukoba s jednim zaposlenikom Grada tijekom predaje potpisa. "Znali smo da se rješenje neće tražiti samo kroz GUP", izjavila je Vuica, naglašavajući potrebu za većim zelenim površinama.

Na drugoj strani, aktualni predsjednik Vijeća Tomica Rižmarić i njegov prethodnik Zdunić odbacuju tvrdnje o promjeni stava. "Za ovaj konkretan prijedlog već smo tada znali da će se rješenje oblikovati kroz UPU", rekao je Zdunić, dodajući da su bili svjesni da će konačno rješenje uključivati stambenu gradnju. "Nije bilo nužno promijeniti oznaku cijele površine u GUP-u kako bi se unutar detaljnijeg UPU-a formirao park", dodao je.

Predstavnici inicijative ukazuju na to da se ne protive priuštivom stanovanju, ali smatraju da bi broj zgrada trebao biti manji, a potrebne su i analize kako bi se procijenilo opterećenje na infrastrukturu. "Spor je sada mnogo konkretniji: je li moguće na istoj površini izgraditi naselje za oko 1700 ljudi i istodobno dobiti veliki kvartovski park?", ističu iz inicijative, naglašavajući da su njihovi zahtjevi za zelenim površinama i dalje aktualni.