Zagreb kao raketa, Split u zaostatku: Analiza BDP-a u Hrvatskoj

Prema najnovijim podacima, bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske u 2023. godini iznosio je 79,2 milijarde eura, što predstavlja rast u odnosu na 67,6 milijardi eura iz prethodne godine. BDP po stanovniku porastao je s 17.545 na 20.526 eura, čime je Hrvatska dostigla 78,3 posto prosječnog BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći Europske unije. Ovaj napredak uvelike se može pripisati Zagrebu, čiji je BDP skočio za 4,4 milijarde eura, na ukupno 26,7 milijardi eura.

U Zagrebu je BDP po stanovniku porastao s 28.988 na 34.518 eura, što predstavlja 68 posto iznad hrvatskog prosjeka. Također, glavni grad je premašio europski prosjek u standardu kupovne moći, s 119,4 posto na 131,7 posto u samo jednoj godini. Ovi podaci jasno ukazuju na to da Zagreb postaje sve značajniji ekonomski centar u Hrvatskoj.

U usporedbi s njim, Splitsko-dalmatinska županija, koja je u 2023. godini ostvarila BDP od 7,1 milijardu eura, i dalje zaostaje. BDP po stanovniku u ovoj županiji iznosi 16.574 eura, što je znatno ispod nacionalnog prosjeka. Tijekom pet godina, Splitsko-dalmatinska županija povećala je svoj BDP po stanovniku za 5340 eura, ali Zagreb je u istom razdoblju ostvario rast od 5530 eura u samo jednoj godini.

Prema riječima jednog građanina, "Prokleti Tomašević i prokleti purgeri. Toliko dobro privređuju da se njihovi rezultati vide kao poboljšanje na razini cijele države i HDZ Vlada ispadne sposobna." Ova izjava odražava frustraciju nekih građana prema političkim liderima i njihovim ekonomskim politikama.

Osim Zagreba, jedine dvije županije koje se približavaju europskom prosjeku su Primorsko-goranska i Istarska, s BDP-om po stanovniku od 23.499 i 22.910 eura, odnosno 90 i 87 posto europske razvijenosti. U kontekstu ovih podataka, jasno je da su razlike u ekonomskom razvoju među hrvatskim regijama značajne, a Zagreb se ističe kao lider u tom pogledu.

Kako se čini, Zagreb nastavlja ubrzano napredovati, dok druge regije, poput Splitsko-dalmatinske županije, ostaju u zaostatku. Ova situacija postavlja pitanja o ravnomjernijem razvoju i potrebnim mjerama za poticanje rasta u manje razvijenim dijelovima Hrvatske.