Grmoja: što ako Njemačka krene vraćati ilegalne migrante u Hrvatsku? Most traži nultu toleranciju

Predsjednik Mosta Nikola Grmoja u četvrtak 17. rujna 2026. u Hrvatskom saboru postavio je pitanje koje se u Zagrebu predugo izbjegava: što će se dogoditi ako Njemačka krene vraćati osobe koje su preko hrvatskog teritorija ušle u Europsku uniju? Riječ je o Dublin mehanizmu i stvarnom riziku da Hrvatska, kao ulazna država, snosi posljedice godina propusnih granica.

Grmoja je, kako prenose 24sata i HRT, poručio da Hrvatska godinama nema jasnu i odgovornu politiku prema ilegalnim migracijama, iako je riječ o jednom od najvažnijih sigurnosnih pitanja Unije. „Godinama smo tražili snažniju zaštitu hrvatske državne granice i slanje jasne odvraćajuće poruke. Kroz Hrvatsku su prošli deseci tisuća ilegalnih migranata, a Vlada nikada nije odgovorila što će se dogoditi ako države poput Njemačke počnu vraćati osobe koje su preko hrvatskog teritorija ušle u Europsku uniju“, kazao je na konferenciji za novinare.

Dublin nije teorija: granica ima cijenu

Dok se u Bruxellesu i Berlinu zaoštravaju politike vraćanja, Hrvatska mora imati spreman odgovor. Ako je osoba prvi put registrirana ili ušla preko Hrvatske, pravila Unije mogu značiti povratak upravo ovamo. Bez čvrste kontrole granice i bez odvraćajuće poruke, taj scenarij pretvara Hrvatsku u odlagalište za migracijski pritisak koji su drugi držali pod tepihom.

Narodni Reporteri stoje na jasnoj crti: granice se čuvaju, ilegalni ulazak se ne nagrađuje, a azil se ne miješa s uvozom radne snage. Nulta tolerancija prema ilegalnim migracijama nije sloganaška fraza, nego uvjet da Hrvatska ostane sigurna država za svoje građane. Tko god nudi „otvorenost“ bez kontrole, nudi tuđi račun hrvatskim poreznim obveznicima i lokalnim zajednicama.

Miletić: nulta tolerancija i privremeni rad s povratom

Zastupnik Marin Miletić istaknuo je da se Most protivi prihvatu ilegalnih migranata i politici nekontroliranog useljavanja. Azilantsku politiku, rekao je, treba jasno odvojiti od privremenog angažmana stranih radnika. „Most se zauzima za nultu toleranciju prema ilegalnim migracijama.“

Kad je riječ o stranoj radnoj snazi, država mora unaprijed znati koga treba, koliko, za koji posao i na koje razdoblje. Ako projekt traje četrnaest mjeseci, radnik dolazi na ugovor, radi, prima plaću i nakon isteka ugovora vraća se u svoju zemlju. To je kontrolirani, privremeni model, a ne otvorena migracijska politika bez kraja. Miletić je posebno naglasio da žele Hrvatsku u kojoj žene, djeca i obitelji žive bez straha i mogu se slobodno kretati.

Pakistan, radna snaga i pitanje koje traži odgovor

Grmoja se osvrnuo i na posjet ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana Islamabadu te na zajedničko priopćenje Hrvatske i Pakistana o suradnji u migracijama i mobilnosti radne snage, uključujući potencijal legalnih puteva za pakistanske radnike. Poruka Mosta glasi: građani moraju čuti jasne brojke, zemlje podrijetla i sigurnosne kriterije, a ne mutne formule.

Most se, kako je Grmoja ponovio, zauzima za ograničen i strogo kontroliran uvoz strane radne snage, uz jasne sigurnosne provjere i zaštitu hrvatskih građana. To je razumna linija: tamo gdje gospodarstvo treba privremene ruke, država upravlja procesom. Tamo gdje netko ilegalno ulazi, granica ga zaustavlja. Bez te razlike politika postaje kaos u kojem i rad i azil gube smisao.

Politika umjesto cirkusa

Zastupnici Mosta kritizirali su i atmosferu u Saboru u kojoj PR dosjetke i međusobna prepucavanja guraju u drugi plan teme koje izravno utječu na sigurnost. Dok se javnost bavi frazama dana, pitanje ilegalnih migracija i Dublin povrata ostaje bez jasnog državnog odgovora. To je institucionalni i politički nedostatak migracijske strategije, a ne sitnica za podlistak.

Hrvatska treba čvrstu granicu, nultu toleranciju prema ilegalcima i transparentan, privremen i kontroliran model radne snage. Sve ostalo ostavlja državu nepripremljenu kad Berlin ili neka druga prihvatna zemlja pritisne gumb za povrat. To pitanje više nije hipotetičko. Postavio ga je Grmoja. Odgovor mora biti jasan, mjerljiv i javan, prije nego što se prvi kontingenti vrate na hrvatsku granicu.