Kako do stana, a ne postati rob: Mladi kod roditelja do 31., a cijene nekretnina rastu najbrže u EU

• Hrvatska bilježi najbrži rast cijena nekretnina u cijeloj Europskoj uniji.
• Prosječna dob mladih pri napuštanju roditeljskog doma dosegla je 31 godinu.
• Banke su postrožile uvjete kreditiranja, zahtijevajući sve veće vlastito učešće.
• Rješavanje stambenog pitanja postalo je dugoročan financijski teret koji utječe na kvalitetu života.

Stambeno zbrinjavanje mladih u Hrvatskoj suočava se s povijesnim izazovima jer cijene kvadrata rastu neusporedivo brže od plaća, čime se vlastiti krov nad glavom pretvara u nedostižan san za većinu zaposlenih. Prema najnovijim podacima, mladi u Hrvatskoj u prosjeku žive s roditeljima do svoje 31. godine, što je značajno iznad europskog prosjeka. Situaciju dodatno otežava činjenica da stabilan posao više nije jamstvo za dobivanje stambenog kredita bez značajnog vlastitog kapitala.

Nedostupnost tržišta nekretnina

Tržište nekretnina u Hrvatskoj zahvaćeno je inflacijskim pritiscima koji su cijene stanova podigli na razine koje prosječan mladi čovjek teško može pratiti. Čak i uz redovita primanja, visoke kamatne stope i visoke cijene kvadrata čine kreditnu ratu neproporcionalno velikim dijelom mjesečnog budžeta.

Bankarski uvjeti i financijski pritisak

Banke su postale opreznije te od klijenata sve češće zahtijevaju znatan postotak vlastitog učešća, što mnoge mlade ljude stavlja u poziciju u kojoj moraju ovisiti o obiteljskoj pomoći ili godinama štednje. Ovaj trend stvara začarani krug u kojem najamnine gutaju potencijalnu ušteđevinu, produljujući ovisnost o roditeljskom domu i odgađajući ključne životne korake poput osnivanja obitelji.