Mijenja se nakaradna rasvjeta na međimurskim crkvama: Čakovec postavlja štedne i ciljane sustave uz podršku lokalnih vlasti i astronomskih udruga

Mijenjana rasvjeta: od 600 W do 43 W uz bolju kontrolu izlaza svjetlosti

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini istaknula je da je krizno smanjivanje blještanja i osvjetljenja uz crkvu Blažene Djevice Marije Kraljice u Savskoj Vesi ostvareno kroz sanaciju sustava. Stari reflektori ukupne snage 600 W zamijenjeni su novom, specijaliziranom rasvjetom ukupne snage 43 W, s toplijom bojom od 2700 K. Time je ne samo smanjena potrošnja energije, nego je uklonjeno neželjeno osvjetljavanje okolnih kuća, a poboljšani su i uvjeti za astronomska opažanja, navodi Cividini.

Planovi za Ivanovec i Perivoj Zrinskih: selektivno osvjetljenje uz očuvanje prirode

U pripremi su zahvati kod crkve sv. Vida u Ivanovcu, a u Perivoju Zrinskih provodi se modernizacija rasvjete koja treba omogućiti prolaz šetnicama bez nepotrebnog zasljepljivanja. Gradonačelnica naglašava da je cilj osvijetliti samo ono što treba i zaštititi prirodna staništa te ambijent kulturne baštine.

Svjetlosno onečišćenje: brojke i važnost za okoliš

Astronom Zoran Novak iz Čakovca naglašava da svjetlosno onečišćenje raste 4–5 posto godišnje. Prema njegovim riječima, često se preko sigurnosti postavlja preintenzivna rasvjeta te je važna i temperatura boje – plava svjetlost (4000–5000 K) dodatno pojačava smetnje. Nova rješenja koriste leće i maske koje ciljano usmjeravaju svjetlost prema objektu, čime se troše 10–15 puta manje energije nego staro LED osvjetljenje.

Uloga udruga i zakoni: Hrvatska napreduje uz Zakone i EU projekte

Astronomsko društvo Vega sudjeluje u edukaciji javnosti i vlasti te ističe da potrebna promjena često nije intuitivna za lokalne vlasti. Suradnja s kolegama iz Slovenije omogućila je prijenos rješenja za svjetiljke s opticima koji minimiziraju rasipanje. Hrvatska ima Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja od 2019., a Pravilnik o zonama rasvijetljenosti dopušta iznimke za kulturne objekte uz maksimalno 10 posto svjetlosnog toka izvan gabarita građevine.

Konkretne brojke i statistike iz prakse

Novak precizira da kod mnogih postojećih sustava čak 70–80 posto svjetlosnog toka završava izvan osvijetljenog objekta, što uz energetsku štetu pogoršava područja izvan rekonstrukcije. Novi sustavi s maskama i lećama omogućavaju usmjeravanje prema objektu te smanjenje rasipanja, a lokalne župnije su priznale pozitivan karakter promjena.