Amerikanci i stereotip o neznanju: Nisu glupi, samo često misle da je Amerika cijeli svijet

Kada je Ana Kasparian, voditeljica američke digitalne televizije The Young Turks, prije dva tjedna gledateljima objašnjavala što je to Bosna i Hercegovina, teško da je slutila da će završiti u medijima diljem regije kao stereotipni primjer Amerikanke koja ništa ne zna o svijetu izvan vlastite zemlje. U kratkom videu, koji je odmah postao viralan, rekla je da su Sjedinjene Države na Svjetskom nogometnom prvenstvu igrale protiv "dvije manje države", Bosne i Hercegovine, što je samo po sebi izazvalo salve smijeha u regiji.

Kasparian je, međutim, u istom komentaru rekla nešto još netočnije. Objašnjavajući zašto SAD navodno igra protiv "dvije države", ustvrdila je da manje zemlje na Svjetskom prvenstvu mogu udružiti snage i zajedno igrati protiv velike države poput SAD-a. Američki politički komentator Richard Hanania, koji često kritizira medijsku kulturu u vlastitoj zemlji, na to je zajedljivo reagirao napisavši da Kasparian vjeruje kako male zemlje na Svjetskom prvenstvu mogu formirati zajedničku momčad, nazvavši takve influencerske izjave "nevjerojatnima".

Slučaj je ponovno pokrenuo staro pitanje: je li stereotip o neupućenosti prosječnog Amerikanca o svijetu izvan vlastitih granica doista točan? Primjeri nedostatka poznavanja geografije i svjetske politike nisu strani ni najvišim američkim dužnosnicima. Donald Trump je svojedobno mislio da je Finska dio Rusije, a nije znao ni da Velika Britanija posjeduje nuklearno oružje, dok je niz sličnih ekscesa obilježio oba njegova mandata.

Fenomen se, prema dostupnim analizama, teže može svesti na jednostavnu ocjenu "gluposti" pojedinaca, a prije je odraz specifičnog položaja SAD-a kao golemog, samodostatnog kontinentalnog tržišta u kojem se velik dio svakodnevnog života, medija i obrazovanja odvija gotovo isključivo unutar vlastitih granica. Za razliku od europskih zemalja, gdje je poznavanje susjednih država i njihove povijesti gotovo nužnost zbog geografske blizine i zajedničke prošlosti, prosječnom Amerikancu takvo znanje rijetko je životno potrebno.

Upravo je to razlog zašto gafovi poput Kasparianina ne iznenađuju one koji prate američku medijsku scenu. Kada je vlastita država toliko velika i utjecajna da djeluje kao samodostatan svijet za sebe, lako je izgubiti iz vida da postoje države poput Bosne i Hercegovine, s vlastitom bogatom poviješću i identitetom, koje sa susjednom Hrvatskom dijele stoljeća isprepletene prošlosti, a ne tek statistički redak na karti svijeta.