Sedamdeset godina od 1956.: godine kad je Hruščov priznao da je Tito imao pravo

Sedam desetljeća prošlo je od 1956. godine, koja se rijetko obilježava velikim izložbama ili spomen-događajima, a ipak je duboko odredila tijek hladnog rata. Za razliku od simbolički nabijene 1984., ova godina ne odjekuje jednako snažno u javnoj svijesti, no njezin je značaj za odnose Istoka i Zapada, kao i za položaj tadašnje Jugoslavije, teško precijeniti.

Godinu 1956. obilježila su tri međusobno povezana događaja: tajni referat novog sovjetskog vođe Nikite Hruščova, u kojem je oštro napao svog pokojnog prethodnika Josifa Staljina, potom Mađarska revolucija te Sueska kriza na Bliskom istoku.

Upravo se ta godina može opisati kao "godina odricanja", unatoč tadašnjem gospodarskom rastu u više dijelova svijeta. Hruščov se javno odrekao Staljinova kulta ličnosti, Mađarska se pokušala, ali neuspješno, osloboditi sovjetske hegemonije, dok su nekadašnji europski imperiji, Francuska i Velika Britanija, bili prisiljeni prihvatiti gubitak statusa svjetskih supersila.

Postalo je posve jasno da su Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez jedine dvije sile koje u konačnici odlučuju o globalnim pitanjima, dok su nekadašnje velike europske kolonijalne sile prešle u drugi plan svjetske politike.

Za Jugoslaviju, koja je već 1948. godine, pod Titovim vodstvom, prekinula savez sa Staljinovim Sovjetskim Savezom, sovjetska intervencija u Mađarskoj 1956. dodatno je potvrdila ispravnost tog poteza. Sovjetska spremnost na vojnu silu prema vlastitom socijalističkom savezniku pokazala je da se politika Moskve suštinski nije promijenila.

Jugoslavija je nakon mađarskih događaja jasno shvatila da Sovjetski Savez neće prihvatiti drukčiji, samostalniji put prema socijalizmu kakav je zagovarao Beograd. Time je Titov raskid sa Staljinom iz 1948. godine, u trenutku kad je djelovao usamljeno i rizično, u očima mnogih dobio dodatnu povijesnu potvrdu.

Iz hrvatske perspektive, taj otklon od Moskve ostaje zanimljiv povijesni presedan neovisnosti od sovjetskog bloka, iako je istovremeno važno podsjetiti da je jugoslavenski socijalistički sustav i dalje bio jednopartijski i autoritaran prema vlastitim građanima.