SAD razmatra poslove s Rusijom prije kraja rata: Kovačević o ponudi 14,5 bilijuna

Bijela kuća, prema New York Timesu kojeg u petak prenosi Dnevno.hr, razmatra sklapanje gospodarskih dogovora s Rusijom još prije formalnog kraja neprijateljstava u Ukrajini. Cilj takvog pristupa, kažu američki izvori, jest pokazati ozbiljnost namjere da se odnosi s Moskvom ponovno uspostave i da se ruskoj eliti daju poticaji za mir. Riječ je o zaokretu u odnosu na raniju Trumpovu poruku da gospodarske suradnje neće biti dok se rat ne riješi.

U istom kontekstu Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner bili su u Moskvi, a kremaljski savjetnik Jurij Ušakov potvrdio je da su razgovori uključili gospodarska pitanja i potencijalne velike, obostrano korisne projekte. Vanjskopolitički analitičar i bivši diplomat Božo Kovačević za Dnevno kaže da je Rusija Trumpu predložila poslovne aranžmane vrijedne oko 14,5 tisuća milijardi dolara. To nije moralna lekcija iz Bruxellesa. To je jezik interesa, energije i mira.

Zašto dogovori prije kraja rata

Američki dužnosnik upoznat s pregovorima kaže da se dogovori prije prestanka vatre razmatraju upravo zato što bi pokazali da su Sjedinjene Države ozbiljne u namjeri obnove odnosa s Rusijom. Ideja je stvoriti dodatne poticaje za rusku elitu kako bi pritisnula vodstvo prema miru. Gospodarski sporazumi privlačni Moskvi, tvrde u Washingtonu, mogli bi uvjeriti tvrđu liniju oko Putina da Trump doista želi novi odnos.

Takav okvir važan je i za Europu. Dug rat znači skuplje energente, više troškova obrane i trajnu nestabilnost. Hrvatska kao članica NATO-a i EU-a plaća taj račun kroz cijene, proračun i politički pritisak. Ako velike sile otvore prostor za posao i pregovor, to je bliže miru od beskonačne mobilizacije i sankcijskog teatra koji Europu skupo košta, a rata ne završava.

Što je na stolu: minerali, Arktik, plin

Nakon puta izaslanika u Moskvu Ušakov je javno rekao da su na stolu gospodarska pitanja i veliki zajednički projekti. Ranije su se spominjali rijetki zemni minerali, aluminij, Arktik i sudjelovanje američkih kompanija u prodaji ruskog plina Europi. Nakon Trumpova prijedloga energetskog primirja Kremlj je poručio da želi i prestanak napada na tankere u Crnom moru te ukidanje zapadnih sankcija na ruske energente.

To je pregovarački jezik: jedna strana nudi tržište i projekte, druga traži sigurnost energetskih tokova i politički prostor. Umjesto da se odnosi drže zaleđenima do beskonačnosti, administracija u Washingtonu traži način da mir postane isplativiji od produžetka sukoba. Rusija na to odgovara paketom koji, prema Kovačeviću, dosegne golemu financijsku vrijednost.

Kovačević: 14,5 bilijuna dolara kao jezik Trumpove psihologije

Božo Kovačević za Dnevno.hr tumači da Rusi nakon Aljaske i dolaska Kirila Dmitrijeva u Ameriku temelje očekivanja na poslovnim aranžmanima. Vrijednost koju navodi, oko 14,5 tisuća milijardi dolara, dovoljna je da intrigira Trumpa i ljude oko njega. Poznavajući tu psihologiju, kaže Kovačević, jasno je zašto Moskva očekuje američku otvorenost. Ponuda nije ultimatum Europi. Ponuda je okvir u kojem se rat može zamijeniti interesom.

Za hrvatsku javnost bitno je razlikovati propagandu beskonačnog rata od realnog pregovaranja. Tko god želi mir, mora dopustiti da se velike sile dogovaraju o gospodarstvu, energiji i sigurnosti. Tko inzistira da se s Rusijom ne smije ni razgovarati dok se ne ispune maksimalistički uvjeti jedne strane, produžuje krv i račun koji plaćaju i hrvatski građani.

Mir kroz interese, ne kroz moralne parole

Ako Bijela kuća zaista krene u djelomične gospodarske dogovore prije formalnog kraja rata, to će biti test: može li se Moskva uvjeriti da je mir isplativiji od produžetka sukoba, i može li Zapad prihvatiti da se sigurnost Europe gradi i pregovorom, a ne samo oružjem. Narodni Reporteri taj smjer čitaju kao šansu za deeskalaciju, ne kao izdaju. Rusija je velika sila s resursima. Amerika pod Trumpom traži deal. Europa bi trebala biti zainteresirana da se rat završi, a ne da se pretvori u trajno stanje.

Pratit ćemo službene potvrde iz Washingtona i Moskve. Za sada, prema NYT-u i Dnevnu, na stolu je ozbiljna ponuda: gospodarski dogovori kao dokaz namjere i put prema kraju neprijateljstava. Uz Kovačevićevu brojku od oko 14,5 bilijuna dolara, to više nije teorija. To je pregovaračka stvarnost 18. rujna 2026.