Profesor Ševrović otkriva grešku Zagreba: ‘Dok se ovo ne promijeni, gužve neće nestati’

Gužve na gradskim prometnicama u Zagrebu postale su svakodnevica, a broj osobnih automobila neprestano raste. Stručnjaci upozoravaju da budućnost javnog prijevoza ne može počivati isključivo na tramvajima i autobusima. Marko Ševrović, prometni stručnjak i izvanredni profesor s Fakulteta prometnih znanosti, smatra da bi željeznica trebala postati okosnica gradskog prijevoza kako bi se poboljšala povezanost s tramvajskim i autobusnim linijama te osigurale kvalitetnije presjedne točke.

„Morali bi imati dobro istraživanje kako bi saznali iz kojih dijelova grada putuju prema središtu“, naglašava Ševrović. On ističe da trenutna izgradnja satelitskih naselja generira veliki promet koji se širi po cijelom gradu, što dodatno otežava situaciju. „Logično je da radite kružne linije u kvartovima, koje će vas voziti na najbližu stanicu željeznice“, objašnjava profesor, dodajući da bi to omogućilo brže presjedanje s kvartovskih autobusa ili tramvaja na željeznicu koja bi putnike odvela najveći dio puta.

U praksi, međutim, sustav ne funkcionira kako bi trebao. „Sustav se treba bazirati na željeznici, tramvaj je nadopuna kao i autobus, to je nešto što funkcionira“, smatra Ševrović. On navodi primjere okretišta Borongaj i stajališta Maksimir, koji su vrlo blizu, ali se do njih ne može pješice doći bez prolaska kroz blato. „To je problem, jer bi možda ljudi iz Vrapča ili iz Podsuseda otišli do Borongaja, a ako idu na Rebro u bolnicu, možda bi došli vlakom. Ali kada dođete na stajalište Maksimir da dođete do autobusa koji vas vozi do bolnice, to je drama, pogotovo ako je loše vrijeme“, objašnjava profesor.

Ševrović upozorava da nije riječ samo o problemu Zagreba, već cijele Hrvatske. „Zagreb ne upravlja sa željeznicom, koridorima, voznim redovima“, naglašava. U tom kontekstu, profesor ističe da se cijelo vrijeme priča kako bi željeznica trebala postati ključni dio gradskog prijevoza, no grad nema ingerencije nad željeznicom. „Dok god je kod nas država odgovorna za željeznicu, a grad za tramvaje, to se neće riješiti. To nije od jučer, to nije unazad četiri godine, to je unazad i 30 godina, čak možda i više“, zaključuje Ševrović.

U novom Zakonu o prostornom uređenju predviđeno je da svi novi prostorni planovi moraju imati stručnu podlogu prometa, što bi moglo donijeti promjene u budućnosti. „U nekom doglednom razdoblju moglo bi biti bolje“, nada se profesor Ševrović, ističući važnost integracije svih oblika prijevoza za kvalitetniji gradski promet.