GOTOVAC: ORGANIZATORIMA ŠTRAJKA PRIJETE OTKAZI I NAKNADA ŠTETE

Ako nepravomoćne presude o nezakonitosti štrajka u Holdingu i ZET-u postanu pravomoćne, organizatori ulaze u zonu u kojoj poslodavac može tražiti otkaz i naknadu štete. Tako za Jutarnji tumači profesor radnog i socijalnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, dr. Viktor Gotovac.

To nije prognoza da će otkazi pasti sutra. To je mapa pravnog rizika. Gotovac kaže da se takvi raspleti kod nas rijetko događaju i da ih ne očekuje ni ovdje, osobito uz kronični manjak radnika. Ali zakon, ako presude postanu pravomoćne, tu mogućnost otvara.

Šire praćenje štrajka ostaje u uživo članku. O Holdingovoj i ZET-ovoj nepravomoćnoj zabrani čitajte ovdje.

Što Gotovac točno kaže o organizatorima

U razgovoru s Ivankom Tomom (Jutarnji, 30. rujna) Gotovac je oštro razdvojio organizatore i „obične” sudionike.

„Ukoliko bi se pravomoćnom odlukom utvrdilo da je taj štrajk nezakonit, tada postoji odgovornost i za organizatora u smislu moguće naknade štete. Osim toga, organizatori mogu odgovarati i osobno , čak i na način da im radni odnos bude doveden u pitanje, odnosno da im se otkaže.”

Za redovne radnike prag je viši. Sankcionirati ih se može, kaže, ali treba dokazati da su svjesno sudjelovali u nezakonitom štrajku.

Dok je odluka nepravomoćna, radnici su na neki način zaštićeni jer nije bilo jasno je li štrajk zakonit. Ako bi nastavili nakon što odluka o nezakonitosti postane pravomoćna, tada bi i njih moglo pogoditi otkazom.

Zaštita sindikalnih povjerenika nije zid

Gotovac posebno upozorava na mit da sindikalne povjerenike u ovom scenariju spašava zakonska zaštita. Imaju je, kaže, ali ovo je opravdani razlog za otkaz. Poslodavac mora ići kroz proceduru: sindikat treba dati suglasnost. Ako je ne da, sud može tu suglasnost nadomjestiti.

U situaciji u kojoj je štrajk pravomoćno utvrđen nezakonitim, Gotovac očekuje da bi se ta suglasnost i nadomjestila. Zakonska zaštita povjerenika ovdje, kako tumači, nije štit nego odgoda.

Za naknadu štete i za otkaz trebao bi poseban sudski postupak. Šteta može biti materijalna, nematerijalna, pa i narušeno pravo osobnosti. Ako se može kvantificirati, može se i tražiti.

Put do pravomoćnosti: oko 20 dana

Rok za žalbu na presudu Županijskog suda je 15 dana. Vrhovni sud od trenutka podnošenja žalbe ima 5 dana za drugostupanjsku odluku. U teoriji, prema postojećim pravilima, pravomoćna presuda može stići za najviše oko 20 dana.

Gotovac napominje i da nakon pravomoćnosti slijedi prostor za ustavnu tužbu. To je, kaže, već izvan konteksta same pravomoćnosti, ali ulazi u dužu pravnu traku.

Rijedak ishod, ali legalno otvoren

Gotovac masovne otkaze smatra nevjerojatnim. Kod nas se to, kaže, obično ne događa. Manjak radnika dodatno smanjuje vjerojatnost. Ipak, pravni okvir postoji. Poslodavac ga može pokušati koristiti ako i kad presude postanu pravomoćne.

To je kontekst u kojem gradska vlast Tomaševića i Možemo bira sudski pritisak umjesto stolnog dogovora. Nepravomoćne zabrane pale su u srijedu. Put do konačnosti još traje. Organizatori već čuju riječi otkaz i šteta iz akademskog tumačenja zakona.

Dok traje ta traka, štrajk i dalje živi u napetosti između papira sa suda i stvarnosti na ulici. Gotovac nije rekao da će otkazi pasti. Rekao je da, ako pravomoćnost stigne, zakon to više ne zabranjuje.

Što to znači za Zagreb danas

Pravni sat otkucava drugačije od satova na trećem danu štrajka. Uprava već zove na prekid. Sindikati najavljuju žalbe. Gotovac crta dugu traku do pravomoćnosti. U tom razmaku od oko 20 dana stane i nastavak štrajka, i žalba, i novi krug pritiska.

Za organizatore je poruka jasna bez panike: rizik raste tek s pravomoćnošću. Do tada je teren drugačiji. Gradska vlast koja je spor gurnula na sud sada mora živjeti s tim da papir nije isti što i mir na ulici. A radnici moraju znati gdje zakon počinje gristi jače.