Rekordne temperature Jadrana mijenjaju hrvatski turizam: što donose ovogodišnji toplinski valovi

Rekordi u Jadranu: lipanj zabilježio temperature koje su nekad bile u kolovozu

Svjetski oceani i Sredozemlje bilježe rekordna zagrijavanja, a Jadran nije iznimka. Lipanj ove godine bilježi temperature mora koje su se prije očekivale tek za kolovoz, potvrdio je oceanograf Mirko Orlić. U istom kontekstu, Sredozemlje je oborilo lipanjski rekord od 24,3°C, nadmašivši vrijednosti zabilježene 2023. i 2025. godine. Ovi nalazi označavaju zabrinjavajuću promjenu u obrascima zagrijavanja mora.

Orlić ističe kako se prije pedesetak godina najveće morske temperature u Jadranu tipično bilježile u kolovozu, oko 25°C, a danas ljetni maksimumi dosežu oko 27°C. Ove godine su takve vrijednosti zabilježene već u lipnju, što znači da je godišnji toplinski maksimum prisutan ranije nego ikad prije.

Uzroci ranog zagrijavanja i posljedice za ekosustav

Urbani i prirodni čimbenici zajedno doprinose ovom fenomenu. Dugotrajni toplinski valovi uz kombinaciju dugoročnog zagrijavanja Sredozemlja i Jadrana povećavaju temelje za iznimno visoke temperature. Orlić objašnjava da je mali vjetar tijekom anticiklonskih situacija ključan za manje hladenje mora jer smanjuje isparavanje i miješanje topline u dublje slojeve.

Treba naglasiti kako Sredozemlje i Jadran zagrijavaju brže od svjetskih oceana – trend koji dodatno povećava početne temperature toplinskih valova. Takav scenarij znači da trenutne temperature mogu relativno lakše doseznuti rekordne vrijednosti, ali buduće supružanje ovisi o vremenskim prilikama u srpnju i kolovozu.

Turizam na meti promjena: predsezone i poslje sezone?

Jadran je posebno osjetljiv jer je plitko, poluzatvorenog tipa i snažno povezan s obalom i ljudskim aktivnostima poput turizma. Orlić naglašava da visoke temperature zraka tijekom srpnja i kolovoza mogu potaknuti povećan broj turista u predsezoni i posezoni, ali istovremeno dugotrajan toplinski val mora može pretvoriti ljeto u manje privlačno razdoblje u pogledu visokih vrijednosti mora, što bi preusmjerilo potražnju prema drugim europskim destinacijama s ugodnijim klimatskim uvjetima.

Stručnjaci upozoravaju kako su rezultati promjena u temperaturi mora i brojnosti različitih organizama već vidljivi. Masovno ugibanje organizama i pojave tropskih vrsta riba u Sredozemlju i Jadranu ukazuju na utjecaj klimatskih promjena na ekosustav, a posljedice se očekuju i na ribarstvo te turizam koja Hrvatsku čini dijelom ključne gospodarske grane.

Koje su konkretne brojke i mjesta spomena?

U članku se navodi da su morske temperature dosezale razine koje su ranije bile rezervirane za kolovoz, a rekordne vrijednosti bilježi i Sredozemlje s 24,3°C. Iako konkretne brojke za Hrvatsku nisu navedene za svaku lokaciju, stručnjaci upozoravaju da mjerenja treba kontekstualizirati, jer temperatura na otvorenom moru ili u povezanom dijelu mora nije ista u Malom jezeru na Mljetu ili u dubokim područjima Jadrana.

U ekonomskom kontekstu turizam čini oko 12 posto BDP-a Hrvatske, a očekuje se da promjene u ponašanju potražnje i klime utječu na sezonalnost i atraktivnost destinacija diljem obale. Stručni pristup poput promatranja presek i analiza stanja u predsezone i posezone presudno je za prilagodbu turističkih plana.