Mađarska ponovno pokreće turbinu nuklearke Paks nakon rasta vodostaja Dunava

Mađarska je počela ponovno uključivati drugu turbinu nuklearne elektrane Paks, nakon što je porastao vodostaj rijeke Dunav koja hladi objekt zaslužan za proizvodnju polovice električne energije koju zemlja potroši. Vodostaj Dunava pao je na rekordno niske razine proteklih tjedana, usred produljenog toplinskog vala i suše u velikom dijelu Europe, zbog čega je elektrana radila na tek oko 10 posto kapaciteta, a samo je jedna od njezinih osam turbina ostala uključena.

Suše su ovog ljeta naškodile proizvodnji električne energije, brodarstvu i sustavima javnog zdravstva diljem Europe te prouzročile štetu procijenjenu na više stotina milijardi eura za europsko gospodarstvo, piše Reuters. Slične su poteškoće pogodile i Rumunjsku, gdje je u kolovozu uvedeno izvanredno energetsko stanje, a tok Dunava je preusmjeren kako bi jedina rumunjska nuklearna elektrana mogla nastaviti raditi sljedećih dana.

Mađarski premijer Peter Magyar u ponedjeljak je objavio da je počelo ponovno pokretanje druge turbine u elektrani Paks, nakon što je vodostaj Dunava porastao za 19 centimetara u odnosu na najnižu razinu zabilježenu prošlog tjedna. Prema Magyarovoj objavi na Facebooku, očekuje se da će ta turbina ponovno početi proizvoditi struju u ponedjeljak navečer.

Magyar je već prošlog tjedna najavio mogućnost povećanja proizvodnje, rekavši da bi očekivane padaline u Austriji mogle podići vodostaj Dunava, no upozorio je da će taj porast biti tek privremen. Naglasio je i da vlada priprema dugoročnija rješenja, uključujući reviziju planiranog proširenja elektrane, s obzirom na to da bi prema trenutnom planu i nova elektrana Paks 2 za hlađenje ovisila o Dunavu.

"Mađarsko gospodarstvo ne može funkcionirati bez elektrane mjesecima", rekao je Magyar, ističući da je bilo ključno zadržati postrojenje u pogonu unatoč niskom vodostaju. Vlada je odlučila i diverzificirati opskrbu električnom energijom: premijer je najavio da će do 31. kolovoza biti raspisan javni natječaj za izgradnju vjetroelektrana ukupnog kapaciteta 700 megavata, uz plan razvoja kapaciteta za proizvodnju četiri gigavata energije vjetra.