Tusk u Sejmu: Rusija sprema hibridne dronske napade na NATO, Članak 5 na meti

Poljski premijer Donald Tusk u četvrtak 17. rujna 2026. u Sejmu upozorio je da najnovije obavještajne procjene ukazuju na mogućnost ruskih hibridnih napada dronovima i drugim projektilima na države koje podupiru Ukrajinu, među kojima je i Poljska. Poruka nije bila opća geopolitička fraza. Tusk je rekao da su podaci „vrlo dosljedni i uvjerljivi“ te da kasna jesen i zima mogu biti najkritičnije razdoblje dosadašnje ruske agresije na Ukrajinu.

U istom govoru, koji prenose Guardian i N1, Tusk je opisao kako bi Moskva mogla lansirati dronove ili projektile na teritorij jedne ili više zemalja NATO-a na istočnom krilu, uzrokovati štetu, a zatim tvrditi da je riječ o „nesretnom slučaju“. Cilj takve taktike, kazao je, jest oslabiti integritet Saveza i uvjeriti članice da je Članak 5 više teorijska nego praktična obveza.

Hibridni udari kao napad na Članak 5

Ključ nije samo u tehnici, nego u političkoj namjeri. Ako agresor proizvede incidente koje može prikazati kao nesreće, saveznici se suočavaju s dvojbom: je li to dovoljno za kolektivni odgovor ili je „premalo“ za aktivaciju. Tusk je to izgovorio izravno. Cilj bi bio uvjeriti države da nitko neće htjeti „poginuti za Latviju ili Litvu“ jer se radi o incidentima, a ne o objavi rata.

To je nastavak ranije upozorenja o mlaznim dronovima i nasumičnim udarima. Nova obavještajna linija dodaje jasan motiv: oslabiti Članak 5 kroz sivu zonu. Ako Savez prihvati rusku naraciju o nesreći, agresor dobiva besplatnu probe granice i zračnog prostora.

Nema invazije, ali dolaze teže provokacije

Tusk je istodobno naglasio da trenutačno nema pokazatelja ruske invazije na Poljsku. To nije umirivanje. Upozorio je da bi Poljska mogla biti izložena provokacijama kakve dosad nije doživjela. „Poljska će morati proći vrlo ozbiljan test“, kazao je, pozivajući političare i naciju da o granicama, zračnom prostoru i sigurnosti domova govore jednim glasom.

Posebno je kritizirao europske političke snage koje, po njegovoj ocjeni, traže izgovor za izbjegavanje obrane Poljske, Latvije i Litve. To je poruka i širem NATO-u: hibridni pritisak uspijeva samo ako saveznici sami sebe uvjere da Članak 5 nije za „male“ incidente.

Rzeszów, Lublin i zatvaranje zračnih luka

Govor stiže usred pojačanih napetosti na poljsko-ukrajinskoj granici. Nakon ruskog napada na zapadnu Ukrajinu u četvrtak Poljska je podigla vojne zrakoplove. Vojska je priopćila da nije zabilježeno narušavanje poljskog zračnog prostora, no zračne luke u Rzeszówu i Lublinu privremeno su zatvorene. To je konkretan, vidljiv učinak rata uz granicu: civilni promet staje dok se zračni prostor čisti i prati.

Varšava je posljednjih dana pojačala i zaštitu granične infrastrukture. Tusk je već ranije, nakon napada blizu granice, upozoravao da nadolazeći tjedni i mjeseci mogu donijeti intenzivnije ruske aktivnosti te da se ne može isključiti prelijevanje na poljski teritorij.

Što to znači za Hrvatsku i saveznike

Poljska je ključna logistička potpora Ukrajini. Ako Moskva uspije „slučajnim“ dronskim i raketnim incidentima usporiti političku volju NATO-a, cijeli sustav odvraćanja gubi oštricu. Za Hrvatsku poruka iz Sejma nije daleka: istočni bok Saveza traži jasan stav da hibridni udari nisu siva zona u kojoj agresor besplatno testira granice.

Rat u Ukrajini, prema ovoj procjeni, ulazi u fazu u kojoj tehnologija i namjerna nejasnoća napada postaju oružje protiv samog NATO-a. Tusk više ne govori o apstraktnoj mogućnosti, nego o vjerojatnom scenariju za kasnu jesen i zimu. Odgovor mora biti brži od ruske priče o nesreći: zračna obrana, dijeljenje obavještajnih podataka i jedinstvena politička linija saveznika.

Važno je držati zajedno dvije linije iz Sejma. Prva je tehnološka: mlazni dronovi i projektili koji mogu stići do NATO teritorija brže i s većim učinkom. Druga je politička: namjera da se svaki takav udar proglasi nesrećom kako bi se usporio odgovor. Bez druge linije, prva ostaje vojna analitika. S drugom, postaje napad na samu logiku kolektivne obrane.

Zatvaranje zračnih luka u Rzeszówu i Lublinu već pokazuje kako izgleda svakodnevni trošak rata uz granicu. Civilni promet staje, vojni zrakoplovi polijeću, javnost prima poruku da je eskalacija blizu. Tuskov govor nije najava invazije. To je najava da će idući mjeseci biti test volje: hoće li Savez reagirati na hibridne udare kao na napade ili kao na niz „nesreća“ koje nitko ne želi kvalifikirati.