Novac za udruge raste, transparentnost ne: pitanja koja Možemo izbjegava

Iznosi javnog novca koje Grad Zagreb dodjeljuje udrugama civilnog društva u posljednjim su godinama znatno porasli, no rast transparentnosti i jasnoće kriterija dodjele, prema tvrdnjama oporbe, nije pratio taj trend.

Prema navodima oporbenih vijećnika u Gradskoj skupštini, građani i medijski analitičari teško mogu utvrditi zašto pojedine udruge, često bliske vladajućem pokretu Možemo, dobivaju višestruko veće iznose od organizacija sličnog profila i opsega djelovanja.

Oporba upozorava da nedostatak javno dostupnih, mjerljivih kriterija otvara prostor za sumnje u političku pristranost pri raspodjeli sredstava, neovisno o tome hoće li se te sumnje kasnije potvrditi u konkretnim slučajevima koje sada ispituju DORH i USKOK.

Gradska uprava tvrdi da postupci dodjele sredstava prolaze kroz natječajne procedure i povjerenstva, no kritičari ističu da sami natječaji često sadrže kriterije koje ispunjava tek uzak krug udruga, što u praksi može voditi istom rezultatu kao i izravno pogodovanje.

Pitanje koje oporba ponavlja jest hoće li Grad objaviti detaljan pregled svih ugovora, iznosa i obrazloženja odluka o financiranju udruga u posljednjim mandatima, čime bi se omogućila neovisna provjera navoda o klijentelizmu.

Kontekst dodatno otežava činjenica da su upravo pitanja financiranja udruga bliskih Možemo u središtu izvida nadležnih tijela u aferi poznatoj kao afera konzultanti, što transparentnost pretvara iz apstraktnog načela u konkretno pravno pitanje.

Dok se ne provede neovisna revizija ili ne završe službeni izvidi, ostaje otvoreno je li rast sredstava za udruge bio praćen odgovarajućom kontrolom ili je, kako tvrdi oporba, predstavljao prostor za netransparentno trošenje javnog novca.