Što učiniti ako grom udari osobu: upute liječnice i praktični savjeti za sigurnost

Prva pomoć kad grom udari: što učiniti odmah

Prema izjavama liječnice Silvie Totar iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba, ako grom udari osobu, prvotna pažnja mora biti usmjerena na stanje svjesnosti i disanja. Ako je osoba bez svijesti, treba je staviti u bočni položaj kako bi se zatvorio dišni put i osiguralo oticanje zraka. Paralelno s tim, potrebno je skloniti osobu na sigurno mjesto ako se oluja nastavlja i odmah pozvati hitne službe na broj 194 ili 112. Potom se provjerava diše li osoba i daje li znakove života.

Liječnica ističe da je timing ključan: “Ako nas upozoravaju na grmljavinsko nevrijeme, potrebno je reagirati brzo i prilagoditi se vremenskim uvjetima” te dodaje da bi se trebale izbjegavati povoljno mjesta i imati spreman plan za sigurno sklanjanje.

Preventivne mjere prije i tijekom nevremena

Totar naglašava važnost slušanja meteorologa i prilagođavanja ponašanja prema prognozi. Ako meteorolozi upozore na loše vrijeme i grmljavinsko nevrijeme, trebamo to uzeti ozbiljno i postupati u skladu s time. Posebno upozorava na nošenje metalnih predmeta: metalni predmeti poput kišobrana sa šiljkom i suncobrana bez sumnje privlače munje te ih treba izbjegavati kada je prognoza opasna.

U svom izvještaju Totar ističe i važnost sigurnog mjesta tijekom nevremena, te savjetuje minimalan kontakt s otvorenim otvorenim prostorima i metalnim predmetima, kako bi se smanjila rizik od udara munje.

Primjer iz prakse: događaj na Krku

U nedavnom slučaju na plaži u Baškoj na otoku Krku, grom je udario ženu koja je nosila suncobran. Žena je nakon oživljavanja prebačena helikopterom Hitne medicinske službe u KBC Rijeka i nalazi se u kritičnom stanju na jedinici intenzivnog liječenja. Ovaj događaj potvrdio je rizik i važnost brzog reagiranja te pravilne prakse prve pomoći koje preporučuje liječnica Totar.

Podsjećamo: iako su ovakvi incidenti rijetki, njihovi posljedice mogu biti smrtonosne ako se ne postupi pravilno i odmah. Važno je znati kako pružiti pomoć i kada pozvati službe, kao i koje mjere preveniraju rizik.

Što ne smijete raditi i zašto

Ne smije se predugo čekati na pomoć ili riskirati dodatne ozljede. Važno je imati plan za brzo sklanjanje i uvijek biti spreman prilagoditi se situaciji. U komunikaciji s ozlijeđenom osobom treba ostati smiren, jasno opisati lokaciju i stanje, te osigurati da ozlijeđena osoba prima potrebnu pomoć dok ne stigne profesionalna podrška.

Ove smjernice dopunjuju opise medicinskih protokola koje preporučuju zdravstvene institucije i hitne službe, a cilj su sigurnost i smanjenje rizika u ekstremnim uvjetima.