Plenković: Hrvatska čvrsto brani svoje granice, Europa uči lekciju iz Ceute

Premijer Andrej Plenković izjavio je u Imotskom da Hrvatska, radi nacionalnih i europskih interesa, čvrsto štiti svoje granice i da je odgovorna članica šengenskog prostora. Njegova je izjava uslijedila nakon što je Hrvatska, zajedno s još 21 zemljom EU-a, potpisala pismo upućeno predsjedniku Europskog vijeća i predsjednici Europske komisije u kojem izražavaju zabrinutost zbog masovnog nezakonitog ulaska migranata u španjolsku Ceutu.

Prema procjenama vlasti tog autonomnog grada na afričkom teritoriju Španjolske, prošlog je tjedna oko 60.000 osoba pokušalo nezakonito prijeći granicu, a tijekom jednog dana španjolska je policija u koordinaciji s Marokom vratila više od 48.000 ljudi. U pokušajima prelaska morskim putem život je izgubilo najmanje 67 osoba.

"Već dugi niz godina nismo imali tako masovan prijelaz granice. Reakcija španjolske policije, gdje je gotovo 95 posto ljudi vraćeno, s pravom je pozdravljena", istaknuo je Plenković, dodavši kako pismo predstavlja "ozbiljan signal zabrinutosti" upućen europskim institucijama.

Premijer je podsjetio na 2015. godinu, kada je u sklopu migrantske krize kontinent u kratkom razdoblju prešlo više od milijun ljudi, uglavnom izbjeglica iz Sirije. "Nitko ne želi ponavljanje 2015. godine, stoga smo svi osnažili svoje granice", poručio je, dodavši da su pokušaji nezakonitog prelaska hrvatske granice znatno smanjeni, prije svega zahvaljujući odvraćajućem djelovanju hrvatske policije.

Talijanska vlada u petak je najavila jednomjesečnu obustavu šengenskog sporazuma sa Španjolskom, uvodeći ciljane provjere državljana izvan EU-a koji u Italiju dolaze iz Španjolske. Plenković je ocijenio takav potez razumljivim s obzirom na dugogodišnju izloženost Italije nezakonitim migracijama srednjom mediteranskom rutom, napomenuvši da je slična mjera nekad postojala i između Slovenije i Hrvatske, sve dok je nije ukinuo tadašnji slovenski premijer Janez Janša.

Hrvatska je, prema riječima premijera, jedina zemlja s kojom Mađarska nikad nije uvodila slične granične restrikcije, što svjedoči o stabilnosti odnosa dviju susjednih država unatoč povremenim napetostima oko migracijske politike u širem europskom kontekstu.

Slučaj Ceute tako je ponovno otvorio pitanje sposobnosti Europske unije da se nosi s valovima nezakonite migracije, a hrvatski primjer dosljedne granične kontrole sve se češće spominje kao model koji su druge članice, suočene s vlastitim krizama, prisiljene ozbiljno razmotriti.